Zbog korone bez posla ostajale i porodilje

 Zbog korone bez posla ostajale i porodilje

Nevladina organizacija Centar za ženska prava je u toku prošle godine pružila preko 3.500 usluga za oko 200 žena koje su preživjele nasilje, doživjele diskriminaciju po osnovu pola u oblasti rada i/ili institucionalnu diskriminaci u, saopštila je Danu direktorica te NVO Maja Raičević.Izvor: IlustracijaAutor: FOS MediaOna navodi da je besplatnu pravnu pomoć i zastupanje u radnim sporovima primilo oko 20 žena koje su doživjele rodnu diskriminaciju u oblasti rada i zapošljavanja ili ostale bez posla u toku pandemije.“U nekim predmetima je našim korisnicama prekinut važećiugovor, što je obrazloženo „smanjenjem obima posla” ili im nakon isteka nije produžen ugovor. U jednom slučaju se radilo o ženi koja se nalazila na porodiljskom odsustvu, nakon kojeg je zbog preživljenog teškog nasilja bila prinuđena da otvori bolovanje. Poslodavac joj nije produžio ugovor o djelu, iako je bio upoznat sa razlozima njenog bolovanja, a u pitanjuje „dobrostojeći” poslodavac. Osim toga, posao za istog poslodavca je bez prekida obavljala duže od tri godine, koliko je bilo potrebno za transformaciju ugovora o djelu u ugovor na neodređeno, a poslodavac nije ispoštovao tu zakonsku obavezu”, istakla je Raičevićeva.Ona kaže da su imali primjer da poslodavac traži zaposlenoj da mu u gotovini vrati iznos koji joj je uplaćen po osnovu vladinih subvencija za suzbijanje posledica pandemije.“Nakon što je odbila, dobila je otkaz, a inspekcija rada se proglasila nenadležnom, uz obrazloženje da njihova nadležnost prestaje sa prestankom radnog odnosa. Obraćale su nam se i žene zaposlene u neformalnoj ekonomiji, bez ikakvog ugovora, kojima je poslodavac nakon početka pandemije jednostavno rekao da je prestala potreba za njihovim angažmanom. Tako su se one našle u bez ikakvih primanja, a među njima ima žena koje samostalno brinu o djeci. Neke naše korisnice su radile u javnom prevozu i ugostiteljstvu i takođe ostale bez posla usled mjera protiv pandemije”, ukazuje Raičevićeva.Ona kaže da neke od žena nijesu obuhvaćene vladinim kriznim paketom pomoći, zato što u trenutku donošenja mjera nijesu stigle da obave prijavu nezaposlenosti Zavodu za zapošljavanje.“Neke od njih su rani je uklonjene sa evidencije, jer se nijesu odazvale pozivu Zavoda za sezonski angažman, jer nijesu imale kome da povjere brigu o djeci. Neke od njih ne primaju ni materijalnu pomoć, jer im je sud dodijelio alimentaciju za djecu, iako alimentaciju često uopšte ne dobijaju ili je neredovna. Dakle, brojni su i složeni ekonomski problemi koji pogađaju žene i djecu o kojoj često samostalno brinu, a koji iz birokratskih razloga ostaju ispod radara instuticija i vladinih paketa pomoći, pa je važno da im Vlada posveti posebni pažnju prije nego osmisli nove krizne mjere za pomoć ugroženim kategorijama stanovništva”, zaključuje Raičevićeva.Prema podacima Zavoda za zapošljavanje na kraju 2020. na evidenciji nezaposlenih bilo je 47.509 lica, od kojih su većina i to 27.944 žene. One čine većinu nezaposlenih u svim obrazovnim strukturama, osim kada su u pitanju doktori nauka, sa tim zvanjem je na evidenciji sedam nezaposlenih dama.Kada je u pitanju starosna struktura nezaposlenih najviše žena bez zaposlenja je starosti između 40 i 50 godina, 6.858.Duže od jedne godine na kraju 2020. posao je čekalo 12.798 žena, od jedne do tri 6.275, a duže od tri 8.871.Ranije analize pokazuju da u Crnoj Gori razlika u zaradama između muškaraca i žena iznosi 13,9 odsto, što znači da žene zarađuju samo 86,1 odsto od prosječne zarade isplaćene muškarcima za isti rad.Uzroci za rodni jaz u zaradama uključuju neposrednu i posrednu diskriminaciju, niže vrednovanje ženskog rada, segregaciju na tržištu rada, tradiciju i stereotipe, povećanu potrebu žena za ravnotežon između posla i privatnog života.

Avatar

Portal Berane

Pročitajte još