Studenti ne znaju korjenovanje, ni obični račun sa razlomcima…

 Studenti ne znaju korjenovanje, ni obični račun sa razlomcima…

Znanje brucoša iz matematike generalno je sve slabije, naročito, ako se napravi paralela sa onima od prije deset ili 20 godina. Ne znaju osnovne stvari – elementarne funkcije koje se uče u prva dva razreda srednje škole, poput stepenovanja, korjenovanja, pa čak ni obični račun sa razlomcima… To je u razgovoru za Pobjedu kazala redovna profesorica sa Prirodno-matematičkog fakulteta prof. dr PMF koja je rukovoditeljka studijskog programa Matematike.

Profesorica koja je rukovoditeljka studijskog programa Matematike. Zapazila je niži nivo znanja kod sudenata ne samo na osnovu rada sa njima na PMF-u, već i na Mašinskom, Građevinskom, Arhitektonskom i Biotehničkom.Naravno, ističe profesorica, uvijek bilježe određeni procenat onih brucoša koji su došli sa odličnim znanjem – ali ih je sve manje.Đaci nijesu krivi“Učenici nijesu krivi za ovo, već je problem u tome što treba diferencirati u 3. i 4. razredu srednje škole koji učenici slušaju osnovni, a koji viši nivo matematike i uskladiti program i broj časova sa tim”, istakla je ona.Smatra da profesori u srednjoj školi ponekad ne vide da treba akcentovati suštinu, te se često sve svodi ,,na pretrčavanje gradiva“ uz velike napore učenika i njihovih roditelja, koji obično plaćaju privatne časove kako bi djeca uspjela da tehnički urade zadatke bez razumijevanja suštine.Iskusniji profesori, kaže Jančić Rašović, u školama uspijevaju da to prevaziđu.“Iskustvo u radu sa studentima na PMF-u nam govori da učenici tokom srednje škole nijesu dovoljno usmjereni, da je učenje proces koji obuhvata memorisanje, razumijevanje i razmišljanje, odnosno analiziranje. U tom smislu je evidentno da treba poboljšati metodički pristup nastavi u školama i u tu svrhu je od velike važnosti uvesti praksu organizovanja tematskih seminara za nastavnike matematike”, precizirala je profesorica.Profesorski kadar PMF-a, navodi ona, bi sigurno bio otvoren za jednu takvu inicijativu. Dodaje da taj fakultet, takođe, želi da pomogne na način da u okviru djelovanja Centra za primijenjenu matematiku organizuje višemjesečne pripreme za studiranje, kao i za polaganje maturskog i prijemnih ispita iz Matematike.Kada je riječ o interesovanju brucoša za izučavanje ove nauke, ranije je saopštavano da se više studenti interesuju nego studentkinje, ali Jančić Rašović kaže da ove studijske godine imaju situaciju da na programu Matematike imaju oko 70 posto studentkinja, dok je na studijskom programu Matematika i računarske nauke približno isti broj studentkinja i studenata.“I za ove programe vlada dosta veliko interesovanje”, istakla je ona.Dobra prilika za zaposlenjePerspektiva, izričita je profesorica, je odlična za one koji se odluče da im matematika bude profesija. Za one koji završe bilo koji od njihova dva studijska programa vlada veliko interesovanje na tržištu rada.“Pored toga što rade kao profesori matematike, što bi trebalo da bude vrlo cijenjena profesija, naši studenti se odlično pozicioniraju i u bankama, kao i u osiguravajućim kućama, jer u tim poslovima za vrlo kratko vrijeme usvajaju modele njihovog poslovanja, a rade i kao programeri u različitim kompanijama. Takođe, nakon završenih studija slične perspektive imaju i u inostranstvu”, istakla je ona.Najbolji studenti koji se odluče za akademsku karijeru bivaju angažovani kao saradnici na Univerzitetu Crne Gore.“Kako na našim studijskim programima predaju ljudi sa izuzetnim rezultatima i u teorijskoj i u primijenjenoj matematici koji sarađuju sa vodećim univerzitetitima u svijetu, kao što je, recimo, Prinston ili M. V. Lomonosov, to naši profesori kao mentori ovim saradnicima – studentima doktorskih studija kroz brojne projekte omogućavaju bolje usavršavanje kroz studijske boravke i kontakte sa ovakvim institucijama”, navela je profesorica.

Matematika razvija analitičnost, brzo zaključivanje, upornost…Komentarišući na koji način izučavanje matematike utiče na razvoj mozga, profesorica kaže da je to još velika tajna i za sve moderne nauke koje se interdisciplinarno bave ovim pitanjem. Ističe da rezultati određenih istraživanja na Stenfordu pokazuju da su regije mozga koje su odgovorne za matematičke procese zadužene i za donošenje odluka i sposobnost fokusiranja na problem.“Pored toga, jako razvijena analitičnost i brzo zaključivanje uz izraženo logičko razmišljanje je rezultat bavljenja matematikom. Takođe, učenjem matematike razvijate disciplinu i upornost, slično kao i u sportu”, ističe Jančić-Rašović.O uticaju matematike na kompletan intelektualni razvoj, podsjeća ona, pisali su brojni metodičari, a posebno su važni rezultati ruskog pedagoga i matematičara Igora Sargina…“O značaju matematičkog obrazovanja ljudi govori i to da su se mnogi matematičari afirmisali u mnogim društvenim i prirodnim disciplinama. Tako, na primjer, neki matematičari su dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju, mnogi su uspješni u upravljanju u raznim sferama društva… “, navodi profesorica.Uz talenat neophodno dosta radaProfesorica Sanja Jančić Rašović smatra da na elementarnom nivou svako može da nauči matematiku nezavisno od talenta, ali da kasnije problem nastaje ili zato sto učenik u susretu sa prvim pojmovima koje ne razumije lako odustaje, uz predrasudu da je to teško i da ne može da nauči. Kasnije, dodaje ona, je, naravno, sve teže nadoknaditi ono što se propusti.” Ponekad je u pitanju i loš pristup onoga ko vam predaje”, navodi ona.Što se tiče opredjeljenja za same studije Matematike, kaže da je za to potrebna i prirodna predispozicija, kao i za studije arhitekture ili bilo koji umjetnički fakultet.“Naravno, bez obzira na talenat neophodno je puno rada”, istakla je profesoric

Avatar

Portal Berane

Pročitajte još