Konzervirani vrijedni eksponati Polimskog muzeja

 Konzervirani vrijedni eksponati Polimskog muzeja

U nekoliko zbirki koje su u vlasništvu beranskog Polimskog muzeja nalazi se oko 10.000 muzejskih predmeta. Etnografska zbirka sadrži 690 predmeta. Neki predmeti iz ove zbirke, posebno oni od platna, nalaze se u lošem stanju. Da bi se sačuvali od propadanja neophodno je sprovesti hitne konzervatorske mjere. Direktorica Polimskog muzeja, Violeta Folić, ističe da zaposleni u toj ustanovi vode računa o svakom eksponatu i da čine sve kako bi svjedočanstva istorije ovih prostora ostala sačuvana za neke nove generacije.

„Kako je muzej čuvar i tumač ljudske istorije, cilj ustanove je da se što veći broj predmeta konzervira, adekvatno zaštiti i da se obezbijede uslovi za očuvanje istih. Posebno se nastoje očuvati tekstilni predmeti kao najosjetljiviji muzejski eksponati. Ti predmeti su vrlo često u veoma lošem stanju i prije nego što su ušli u muzej. Veliki dio tih oštećena je nemoguće popraviti, ali je neophodno voditi računa o tome da se spriječi širenje nastalih oštećenja ili da se što je moguće duže predmeti očuvaju u stanju u kom su zatečeni“, kaže direktorica Folić.

U cilju zaštite eksponata, dodaje ona, u prethodnom periodu sprovedene su konzervatorske mjere, na dijelu predmeta etnografske zbirke koji su bili u veoma lošem stanju, naročito ječerma i krstaš barjak.

Foto:Polimski muzej

“ Konzervatorske mjere sprovedene su na muškom jeleku- ječerma , na 4 ženska jeleka i na krstaš barjaku, jednom od predmeta stalne postavke , koji je kulturno dobro od izuzetno značaja. Konzervatorske mjere na kulturnom dobru predmeta Etnografske zbirke sprovedene su u okviru projekta „Konzervatorski projekat na dijelu predmeta (6) Etnografske zbirke, JU Polimski muzej Berane“, koji je baziran na osnovu konzervatorskih izvještaja, koji su rađeni za potrebe samog projekta. Ovaj projekat je realizovan u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a finansiran je od strane Ministarstva kulture Crne Gore“, dodaje Folić.

U prioritetima za konzervaciju, našao se i muzejski predmet krstaš barjak koji je inače i dio stalne muzejske postavke.

„Stotinaška, kasnije četna zastava, iz 1862.godine , manji “ krstaš barjak” , skoro kvadratnog crvenog polja, široko bijelog obruba sa bijelim krstom na sredini polja. Procjenom heraldičara, ovaj krstaš barjak , najvjerovatnije datira iz perioda crnogorsko-osmanskih ratova sa područja Polimlja iz 1862.godine -Rudeška bitka – jedna od najslavnijih pobjeda koju je naša vojska izvojevala u oslobodilačkim ratovima. Najvjerovatnije , barjak je pripadao jednom od plemenskih kapetana, učesnika pomenute bitke. Krstaš barjak je poklon Polimskom muzeju u prvim godinama njegovog osnivanja, od nažalost nepoznate osobe, tako da se ne može ući u trag kojem je plemenskom kapetanu tačno pripadao“, ističe Folić.

Osim krstaš barjaka prioritet pri odabiru za konzervaciju  su imali i jeleci sa statusom kulturnog dobra, cijeneći njihovu posebnost i tradicionalnu prepoznatljivost.

Foto: Polimski muzej

Avatar

Portal Berane

Pročitajte još