Bećković je zvao hrabrom Crnogorkom: Odiva knjigu posvetila ženama

 Bećković je zvao hrabrom Crnogorkom: Odiva knjigu posvetila ženama

Na promociji njene knjige u Beogradu, poznati književnik Matija Bećković Bosiljku Delević Bukumira predstavio je kao hrabru Crnogorku. Ženu koja se osmjelila da u zemlji muškaraca napiše prvi ženski rodoslov “Odive bratstva Delevića“. Kako Bećković reče, ova knjiga značajna je jer je posvećena ženama, ostali rodoslovi muškarcima, u Crnoj Gori, muškoj zemlji ženskog roda, u kojoj su muški kult stvarale i stvaraju žene. Ideju za ovu knjigu autorka je dobila od svog strica Pavla Delevića koji je govorio da samo pisana riječ ostaje, a ono što se kaže, ma kako lijepo zvučalo, zaboravlja se.

„Moj strica Pavle često je govorio da je grijeh zaboraviti odive, treba da se zna za koga su udate i koga imaju od poroda. Njemu sam i posvetila knjigu. Razgovori sa njim bili su riznica mudrosti, govorio je probranim riječima, svaka je bila na svom mjestu. On je imao ideju da prikupi podatke o odivama, iznenadna smrt omela ga je u planovima. Njegovu ideju sam sprovela u djelo. Bila je to 2006. godina, a 2011. je iz štampe izašla knjiga“, priča Bosiljka.

Nije bilo teško prikupiti podatke o ženama iz bratstva Delević. Kad radiš ono što voliš i što te ispunjava, ništa nije teško.

„Zahtijevalo je puno vremena da obiđem sve one koji su mi mogli pomoći u pisanju knjige. Odlazila sam u kuće mojih rodjaka, zapisivala u svesku. Zajedno smo birale fotografije, trudile se da budu lijepe, jer lijepe su naše odive. A što je mudri Jovan Dučić govorio ljepota nikad nije usamljena i pored nje čovjek posjeduje i druge osobine prvog reda. Posebno oduševljenje izazvao bi pronalazak neke stare, crno bijele fotografije na kojima su bile naše majke, tetke, bake. Za prikupljanje podataka koristila sam i društvene mreže“, sa osmjehom objašnjava Bosiljka.

Kaže da je interesovanje odiva da se nađu među koricama njene knjige bilo veliko, razmjenjivale su njen broj, javljale se.

Foto:Privatna arhiva

„Prvo sam odradila Buče, tamo nas ima najviše, pa kad ponovo dođem u Berane, obilazim Pešca, Budimlju i Policu. Na Polici me dočekao najstariji Delević, Milun. On je imao iznenađujuće dobro pamćenje. Dao mi je imena po porodicama, a kad nečeg nije mogao da se sjeti zvao bi kasnije telefonom. Mnogo sam mu zahvalna“, dodaje .

 Svi Delević, kako kaže Bosiljka, radovali su se knjizi, što je za nju bilo od velike važnosti.

„Neki su izjavili da ce je držati kao ikonu. Najstariji Milun sa Police bio je srećan jer su se u knjizi našle žene iz njegove porodice. Zamislite kako je to lijepo“, ni sada oduševljenje ne može da sakrije Bosiljka.

U knjizi je 420 žena, njihova djeca, unučad i praunučad. Bezbroj lijepih fotografija, po neka riječ o svakoj odivi, njenoj familiji. Predgovor je napisao Matija Beckovic, pa je, kako Bosiljka kaže,“ knjiga imala vecu vrijednost“. Njemu i profesoru Kićoviću, koji su joj bili velika podrška duguje veliku zahvalnost.

„ Bilo je i onih koji nisu odobravali ono što radim, smetalo im je što pišem ženski rodoslov i govorili mi „što da pišeš o đevojkama, to nikad niko nije pisao, od kad je svijeta i vijeka“. Zbog takvih sam htjela da odustanem, pa pozovem Matiju i ispričam mu. On se smije i kaže da je znao da ću imati neprijatnosti. „To je zemlja muškaraca, ali nastavite, znam da cete uspjeti“. I nastavila sam, sada sam ponosna“, dodaje ona.

Bosiljka kaže da je uvijek nešto pisala i kad god bi joj bilo teško u životu, uzimala je olovku i svesku, pa zapisivala.

„ Prosto sam bježala od zivotnih problema pišući. To sam obično radila ujutru kad svi spavaju. Pojave se sjećanja iz života, neki dogadjaj koji je ostavio traga, uzmem olovku i pišem“.

Foto: Privatna arhiva

Bosiljka je izdala još jednu knjigu,“ Jelisava Lenja“, a kaže da u rukopisu ima još jednu koja  „treba da se sredi i uredi“.

 „Izdala sam knjigu „Jelisava Lenja“, koju sam posvetila svojoj babi. U njoj sam opisala jedan dio njenog života i mali dio svog, o svom sam mnogo prećutala, a da nijesam knjiga bi imala hiljadu lista“, sa osmjehom završava Bosiljka.

Avatar

Violeta Jašović

Pročitajte još