Privremeno finansiranje nije održivo rješenje, unosi nesigurnost u javne finansije

 Privremeno finansiranje nije održivo rješenje, unosi nesigurnost u javne finansije

Privremeno finansiranje generalno nije održivo rješenje i ako u izvjesnim situacijama ima svoje razloge i ne mora biti obavezno loše, kaže u razgovoru za CdM profesor na Fakultetu za menadžment u Herceg Novom i ekonomski analitičar Vasilije Kostić.Vlada Crne Gore donijela je u petak odluku da neće praviti Nacrt budžeta, te da će u martu odraditi realističan budžet. Predstavnici izvršne vlasti tvrde da će plate i penzije biti redovne, te da su obezbijedili novac za narednu godinu.<<<Presedan: Crna Gora ušla u privremeno finansiranje, budžet tek u martu<<<Kostić napominje kako je odluka o privremenom finansiranju budžeta poznat institut koji ima svoju svrhu i praktičnu upotrebu pa zbog toga i postoji kao zakonska mogućnost. No, bez obzira što ima zakonsko utemeljenje, on je ipak najčešće vanredni “lijek” odnosno vanredna mjera – izraz vanrednih okolnosti – pa je razumljivo da ne predstavlja održivo rješenje već privremenu – ad hoc mjeru, koja bi trebala biti izvjestan amortizer potencijalno mogućimštetama nastalim iz neusvajanja budžeta.“Iz odgovora na pitanje da li je mjera privremenog finansiranja stvar izbora Vlade ili je ona izraz prinude na takvo postupanje, mogao bi se bolje naslutiti odgovor o njenoj potencijalnoj koristi ili potencijalnoj šteti. O šteti ili koristi ovakve mjere se u principu ne može objektivno govoriti apriori ( prije iskutstva) jer će tek kasniji događaji pokazati (i o njima će se moći tek tada suditi manje iliviše objektivno), da li je preduzeta mjera bila dobro rješenje ili loša odluka? Ovo iz razloga što okolnosti mogu da budu takve da se mjera privremenog finansiranja može koristi kao instrument u upravljanju budžetom – što je u stvari suština objašnjenja koja navodi i nova Vlada – ili ponekad čak i kao manje loše rješenje od samog usvajanja budžeta”, jasan je Kostić.Prema njegovim riječima, namjera korišćenja privremenog finansiranja sa takvim ciljem je bilo u našoj praksi, doduše nije realizovana ali jeste najavljivana, tokom prvih godina svjetske ekonomske i finansijske krize, tačnije 2009. godine. pa u tom smislu, kako dodaje Kostić, može biti razumljiva i ova odluka.“Bez obzira na sve rečeno treba reći: privremeno finansiranje generalno nije održivo rješenje i ako u izvjesnim situacijama i ima svoje razloge i ne mora biti obavezno loše. Takođe, treba imati u vidu i sljedeće: Na našem primjeru se pokazuje da izostanak svakog povjerenja nove u odnosu na djelovanje i učinke prethodne vlade i stoga neophodnost njenog distanciranja odnosno diskontinuiteta po svaku cijenu, može biti uzrok nametanju, kao adekvatnih, onih rješenja koja po svojoj prirodi i po pravilu to nijesu”, navodi sagovornik CdM-a.Smatra da u nekim rijetkim situacijam takva rješenja to mogu biti i jesu, ali zaista rijetko.Ipak, kako navodi, to što su rijetka ne treba uzeti da nije i moguće al i treba znati da se čuda tako zovu jer su rijetka.“Da li je to ova situacija ostaje da vidimo? Jedno je sigurno. Kakva god bila mjera (ili stanje) privremenog finansiranja ona sama po sebi unosi nesigurnost u javne finansije, a dodatno je podstiču i osnažuju asimetrične informacije o tako važnim i krupnim pitanjima”, jasan je profesor Kostić.Kostić kaže da pitanje, da li Crna Gora ulazi u zonu ekonomske nestabilnosti, prije može biti preformulisano u pitanje o tome kada će se stabilizovati crnogorska ekonomiju i javne finansije?“S obzirom na to da smo se (usljed Covida prvenstveno) vratili nekoliko koraka nazad. Naime, mi smo već ozbiljno u ekonomskoj nestabilnosti kako je ja poimam), pa novoj ni nekoj narednojVladi ( jer to nije cilj od jednog mandata Vlade) neće biti nimalo lako da to ostvari, naročito imajući u vidu stepen i dubinu društvene dezintegracije”, zaključio je Kostić u razvovoru za CdM.

Avatar

Portal Berane

Pročitajte još