Žene iz Udruženja „Vrijedne ruke“ čuvari kulturnog nasleđa bihorskog kraja

 Žene iz Udruženja „Vrijedne ruke“ čuvari kulturnog nasleđa bihorskog kraja

Foto: Privatna arhiva

Kulturno nasleđe jednog naroda iako stvarano u prošlosti veoma je važno u poimanju i kreiranju naše sadašnjosti i vizioniranju naše budućnosti. Upravo ovi prostori mjesto su na kojem su se susretale različite kulture pa kao rezultat toga imamo bogato kulturno nasleđe. Mlade generacije se u trci za novim trendovima udaljavaju od onoga što je dio naše istorije i tradicije stremeći ka nečemu što nameće brzi tempo života današnjice. Među onima koji se trude da nas podsjete na to da nas sličnosti i različitosti čine onim što jesmo su i žene iz petnjičkog udruženja „Vrijedne ruke“. Ove vrijedne žene čuvaju tradiciju zanatske i umjetničke izrade tkanja ćilima koji je ministarstvo kulture 2016. proglasilo za nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.

Foto: Privatna arhiva


Na granici sela Lagatori i Trpezi, na Kutinjem brdu žene iz organizacije „Vrijedne ruke“ formirale su mini-pogon u kojem izrađuju prava umjetnička djela od vune. Tkanje obavljaju ručno, na četiri razboja, od kojih je jedan star više od 100 godina.
Sabaheta Novalić predsjednica udruženja, ističe da se tehnika izrade ćilima skroro nimalo nije promijenila od kada je stigla na ove prostore.

Foto: Privatna arhiva

„Lokalno stanovništvo se već vijekovima bavi ovim zanatom koji je postao jedna od specifičnosti bihorskog kraja. Gotovo da nema kuće u ovom kraju koja nema ćilim. Interesovanje za domaću radinost je jedno vrijeme opalo ali smo se mi, žene iz udruženja, potrudile da otmemo od zaborava ovaj zanat i radinosti našeg kraja“, kaže Sabaheta.
Osim izrade ćilima žene iz udruženja, njih 160, proizvode i ručno čvorovane tepihe, , prekrivače, jastuke, krpare , stoljnjake , heklani materijal i odjevne predmete.

Foto: Privatna arhiva


„Proizvodi koje radimo su od naše domaće vune sa područja Bihora a predstavljaju najljepši prikaz crnogorske kulturne baštine i folklora , oni predstavljaju tradicionalne suvenire koji imaju i upotrebnu vrijednost. Ipak ono što se najviše traži i proizvod koji je naš zaštitni znak je Bihorski ćilim. To nije običan ćilim, on predstavlja spoj ženskog umijeća i najboljih vunenih niti koje su posebno bojane za izradu ćilima. Njegova ljepota i osobenost ogleda se u snažnoj kombinaciji boja i tradicionalnoj kompoziciji kojom preovladavaju geometrijske kombinacije i motivi cvijetnih aranžmana, lisnih lozica, vijenca i drugih floralnih elemenata. Proces tkanja obavlja se ručno, a zbog kompleksnosti geometrijske šare tkalji je potrebno desetak dana da izatka jedan kvadratni metar ćilima.“, dodaje Sabaheta.

Foto: Privatna arhiva


Ova energična, vrijedna žena dodaje da je već sa sedam godina počela da radi ručne radove i da od svog rada zarađuje za kupovinu knjiga za školu. Zanat je naučila od svoje majke a vremenom se usavršavala. Sabaheta napominje da su udruženje posjećivali mnogi turisti a da su se za izradu ćilima interesovale i žene iz Švajcarske, koje su prošle godine posjetile ovaj kraj i razmijenile iskustva za ženama iz udruženja. Bihorski ćilim predstavljen je i u Turskoj u gradu Izmiru a kasnije još u nekim turskim gradovima, zatim u Frankfurtu.
Bihorski ćilim bio je i inspiracija crnogorskoj modnoj kreatorki Anastaziji Miranović koja je motive sa ćilima uklopila u svoje kreacije.

Foto: Privatna arhiva


Sabaheta kaže da ima puno onih koji su zainteresovani za kupovinu ćilima ali i da se mora poraditi na tome da se on valorizuje, da se u Petnjici izgradi kuća bihorskog ćilima, kako bi on i u ovom kraju i u svijetu zauzeo mjesto koje mu s pravom pripada.
„Smatram da će Bihorski ćilim naći svoje kupce i da će se naći gotovo u svim domovima, kod nas i u zemljama Evrope i svijeta. Ćilim je izrađen od čiste prirodne vune i mnogo se razlikuje od tepiha koje možemo kupiti u prodavnici. Svaki od naših ćilima izrađen je sa puno mašte, truda i ljubavi, rukama naših vrijednih žena, zato mislim da će lako naći put do domova i srca“, zaključuje Sabaheta.

Foto: Privatna arhiva
Avatar

Violeta Jašović

Pročitajte još