Bogdanović za The Global Millionaire magazin: Od početka mandata afirmisao sam kulturu kao razvojnu šansu Crne Gore

 Bogdanović za The Global Millionaire magazin: Od početka mandata afirmisao sam kulturu kao razvojnu šansu Crne Gore

Foto: Privatna arhiva

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović dao je intervju za prestižni The Global Millionaire časopis u kojem se osvrnuo na svoj mandat na čelu Ministarstva kulture, rad ovog resora, odluke donijete u proteklom periodu. Takođe bilo je govora o turizmu, ljepotama Crne Gore ali i razlozima zbog kojih bi strani investitori trebalo da ulažu u našu zemlju.

Intervju na engleskom jeziku pročitajte OVDJE: Meet The Soul That Connects with Crna Gora: The Minister of Culture in Government of Montenegro, Aleksandar Bogdanović

Šta vam se najviše dopada na mjestu ministra kulture Crne Gore?

Obavljati ovu odgovornu funkciju velika je čast, odgovornost i, istovremeno, zahtjevan zadatak, koji su mi povjerili predsjednik i premijer, kojima sam neizmjerno zahvalan na povjerenju koje su mi ukazali. Činjenica da imam priliku da sa timom izuzetnih saradnika doprinosim prosperitetu kulture u Crnoj Gori, svakodnevnim svesrdnim angažmanom, sposobnošću i kreativnošću, pruža mi najveće zadovoljstvo u obavljanju ministarske funkcije.

Koje je iskustvo ministra kulture koje najviše pamtite?

Stvaranje uslova da se crnogorsko društvo obogati kulturom za mene je svakako neprocjenjivo iskustvo. Crnogorska kultura ima dugu i izuzetno bogatu tradiciju i uvijek je dijelila izazove i uspjehe kroz koje je prošlo naše društvo i država. U tom kontekstu, prilika da budem, da tako kažem, „na licu mjesta“ kada je riječ o sprovođenju uspješne kulturne politike zasnovane na jasnim i visoko cijenjenim ciljevima cjelokupnog crnogorskog kulturnog bića, čini me izuzetno ponosnim što vodim ovaj resor.

Koja je najteža odluka koju ste morali donijeti u posljednjih nekoliko mjeseci?

Protekli mjeseci bili su, i na žalost još uvijek su veoma teški za cijelo čovječanstvo, jer smo svjedoci neumorne borbe planete sa pandemijom COVID-19, koja je paralizovala sve segmente društva i ljudske aktivnosti. Na globalnom nivou, pandemija je dovela u pitanje održivost mnogih sektora, tako da polje kulture nije ostalo imuno na ove izazove. U cilju zaštite ljudskog zdravlja, svakodnevno smo svjedoci da se mnogi veliki i poznati svjetski projekti u kulturi otkazuju, produžavaju ili mijenjaju svoj organizacioni  oblik. Kultura u Crnoj Gori takođe dijeli sudbinu kulturnih događaja u svijetu, jer ni na koji način nismo specifični u pogledu globalnih epidemioloških trendova. U tom kontekstu, krajem marta, u prvom talasu pandemije a u skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, bili smo prinuđeni da zatvorimo vrata pozorišta, galerija, muzeja, bioskopa, biblioteka, suspendujemo realizaciju projekata i festivala… Iako je odluka donesena u cilju očuvanja zdravlja građana Crne Gore, moram to priznati, lično mi je bilo veoma teško.

U kojoj mjeri je ostatak Vlade na ideološkom i filozofskom nivou prihvatio Vaše pojmove o kulturi i kulturnoj politici?

Od početka svog mandata pokušavao sam da afirmišem kulturu kao razvojnu šansu za Crnu Goru – kako na polju daljeg građenja imidža naše zemlje u širem okruženju, tako i na poljima poput turizma. U tom pogledu, bila mi je potrebna snažna saradnja sa svim entitetima, posebno sa lokalnim s obzirom na to da svaki dio Crne Gore ima jedinstvene kulturne odlike koje zaslužuju šire priznanje. U sprovođenju tako definisane vizije kulturne politike imao sam jednoglasnu podršku i razumijevanje i predsjednika i premijera i ostatka Vlade. Pored toga, na filozofskom nivou, kao što kažete, dijelimo iste pojmove kulture, što znači da za Vladu Crne Gore kultura predstavlja mnogo više od onoga kako je većina ljudi danas doživljava – samo kroz umjetnost. Kultura je zapravo najtrajniji temelj crnogorskog identiteta i kolektivnog sjećanja na našu zemlju, jedan od glavnih stubova za izgradnju humanijeg društva na opštem nivou, ali i sve ono zbog čega možemo uživati u složenoj raznolikosti ljudskog izraza.

Ako biste se osvrnuli na svoj mandat i napravili procjenu čime ste bili zadovoljni a šta je to što bi promijenili?

Tokom prethodne tri godine na mjestu ministra kulture prije svega sam zadovoljan jer smo povećali ulaganja u kulturu, poboljšali prostorne i infrastrukturne uslove u nizu institucija ali i otkrili potencijale u oblasti kulturne baštine koje smo valorizovali u kontekstu kulturnog turizma, pa sada imamo prva otvorena kreativna središta u Crnoj Gori na mjestima koja su do juče bila zapuštena zdanja. Štaviše, podstakli smo razvoj kreativnih industrija a u umjetničkom stvaralaštvu prepoznali smo projekte i autore čija kreativnost premašuje lokalni značaj i čija poetika odgovara trenutnom umjetničkom razvoju u svijetu. Sve ovo svakako predstavlja dobar podsticaj za još dinamičniji i raznovrsniji razvoj kulturno-umjetničke scene u Crnoj Gori. Vjerujem da je zdrava doza samokritičnosti dragocjen pokretač za napredak pa uvijek mislim da stvari mogu i moraju da se rade bolje.

Kakve će značajne efekte rast medijskog sektora imati na ekonomiju Crne Gore?

Svaki razgovor na temu medija je prirodno adekvatan razgovor na temu demokratske organizacije društva u kojem je sloboda izražavanja osnovno ljudsko pravo. Sloboda medija za vladu Crne Gore je osnova demokratskog društva, jer samo slobodni i nezavisni mediji potvrđuju ono što je javno dobro i civilizacijski napredak. U tom kontekstu, razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori je korist ne samo za ekonomiju već i za naše društvo u cjelini. Budući da oblast medija pripada Ministarstvu kulture, dozvolite mi da naglasim naš direktan doprinos unapređenju medijskog zakonodavstva u Crnoj Gori. Naime, kao rezultat dobro promišljene medijske strategije, dva zakona o medijima usvojena su u crnogorskom Parlamentu u avgustu – Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG i Zakon o medijima, koji predstavljaju iskorak u ovoj oblasti, jer kao krovni zakoni garantuju pravo na slobodu izražavanja i nezavisnost medija u pluralističkom okruženju, a zasnivaju se na najvišim evropskim standardima i principima transparentnosti, inkluzivnosti, nediskriminacije…

Takođe bih želio da istaknem da se u posljednjih 18 godina, od posljednje revizije medijskog zakonodavstva, Crna Gora kontinuirano razvija u normativnom, institucionalnom i demokratskom smislu na putu stvaranja i održivosti ukupnog okruženja slobode medija, tako da su dostignuti nivo medijskih reformi i implementacije evropskog pravnog nasljeđa međunarodne organizacije genealno ocijenile kao dobar nivo poštovanja zakona.

Koje nove akcije su planirane za dalji podsticaj turizma u vašoj zemlji?

Verujem da će se zdravstvena situacija na globalnom nivou uskoro stabilizovati i da ćemo svi nastaviti tamo gdje smo stali kada je u pitanju turizam jer je, kao i svuda, pandemija COVID- 19 ove godine imala negativan uticaj na turističku sezonu.. Oporavak turističkog sektora izuzetno je važan za crnogorsko društvo, jer je turizam najvažnija komponenta nacionalne ekonomije. S obzirom na postojeće potencijale, posebno prirodne, i trenutni nivo razvoja turističke industrije kao i strateški pravac razvoja Crne Gore kao ekološke države, turizam bi trebalo da bude jedna od najperspektivnijih aktivnosti u budućem ekonomskom razvoju Crne Gore.

Razvoj elitnog turizma, ulaganja stranog kapitala u infrastrukturu, intenzivna promotivna kampanja na inostranim tržištima i ulazak globalnih brendova na domaće tržište doprinijeli su pozitivnim trendovima u turističkoj industriji Crne Gore. Da bi se postigli još bolji efekti, potrebno je vrijeme ali i značajna ulaganja. Principi na kojima se zasniva naša strategija za dalji razvoj crnogorskog turizma su: isticanje prednosti Crne Gore, diferencijacija regiona, standardizacija prema međunarodnim kriterijumima, individualizacija i diferencijacija ponude svakog turističkog naselja, zatim povećanje hotelskog smještaja kao i kapaciteta prema međunarodnim standardima hotelskih jedinica, koji će zadovoljiti složene zahtjeve stranih gostiju. Takođe smo prepoznali veliki potencijal u daljem razvoju u povezivanju turističkog sektora sa drugim privrednim djelatnostima, ali i kroz kulturni turizam za koji se Ministarstvo kulture zdušno zalaže.

Desezonizacija je jedan od najvažnijih ciljeva bilo koje turističke destinacije. Koji segmenti i aktivnosti pomažu u povećanju broja posjetilaca u Crnoj Gori tokom cijele godine?

Crna Gora je mala država ali ima ogromno bogatstvo prirodnih resursa: naizmjenično se smjenjuju impresivni planinski lanci i duboki kanjoni, široke ravnice, brze rijeke, Skadarsko jezero i veličanstvena obala Jadranskog mora u samo nekoliko sati vožnje automobilom. Obala i planine, zbog međusobne blizine, doživljavaju se kao jedinstvena cjelina, a to je glavna komparativna prednost Crne Gore u bogatoj turističkoj ponudi među konkurencijom, ali i kada je u pitanju desezonizacija. Štaviše, selektivni oblici turizma: nautički, seoski, kulturni i eko-turizam, kombinovani u jedan turistički proizvod, povećaće broj posjetilaca naše zemlje tokom cijele godine i istovremeno doprinijeti uravnoteženoj turističkoj valorizaciji svih regiona. Pored toga, Crna Gora ima ugodnu ljetnu klimu, sličnu onoj na Azurnoj obali, što je čini idealnom za kupališni turizam, dok zimu na našim planinama karakterišu odlični uslovi za sve vrste zimskih sportova.

Globalizacija i nove tehnologije pokrenule su mnoge promjene u svjetskom turizmu tokom posljednje decenije. Koji će još izazovi uticati na budućnost ovog sektora u vašoj zemlji?

U relativno kratkom vremenu, Crna Gora se dokazala u odnosu na konkurentne destinacije u mediteranskom regionu, prije svega zahvaljujući izvanrednim prirodnim ljepotama i povoljnim geografskim i drugim klimatskim uslovima, ali i razboritoj politici koju je Vlada Crne Gore vodila na ovom području, kao i naporima i dostignućima pružalaca turističkih usluga. U ovoj oblasti dostigli smo međunarodni nivo kvaliteta usluga, ali i ispunili očekivanja kada je riječ o valorizaciji i zaštiti prirodnih resursa, održivosti i inovacijama. Svjedoci smo da globalizacija brzo mijenja ponašanje potrošača, razvoj transporta i informacione tehnologije, modifikuje oblik organizacije i rada a sve to ima snažan uticaj na turizam. U tom kontekstu, najočigledniji izazov crnogorskog turizma u budućnosti ogledaće se u njegovoj sposobnosti da ekonomski valorizuje brojne neekonomske resurse, ali i u njegovoj generišućoj i integrativnoj funkciji u odnosu na komplementarne sektore i neekonomske aktivnosti. To je zato što je turizam danas, i u globalnom smislu, definisan željom da se stvore partnerstva na tri sektorska nivoa (javni, privatni i civilni), sa ciljem strateškog razvoja turističke industrije i upotrebe resursa za ekonomski rast društva.

Ministar Kulture Aleksandar Bogdanović je takođe oodgovorio i na dva dodatna pitanja. Naime, preporučio je najvažnija mjesta koja treba posjetiti u našoj zemlji ali i iznio nekoliko razloga zbog kojih strani investitori treba da ulažu u Crnu Goru.

1) Najvažnija mjesta za posjetu:

Čitava Crna Gora je pravi turistički biser koji morate posjetiti. Prelijepi planinski masivi, duboki kanjoni nemirnih rijeka, kristalno plavo more sa nepreglednim plažama, brojna jezera, ali i neizmjerno bogatstvo svog kulturnog nasljeđa omogućavaju i najzahtjevnijim posjetiocima naše zemlje da pronađu najbolji način za uživanje u kvalitetnom odmoru. Za samo jedan dan možete popiti jutarnju kafu na Velikoj plaži Ulcinja, obići Kotor – grad sa UNESCO-ve liste svjetske baštine, ručati tokom krstarenja Skadarskim jezerom i završiti obilazak uz kamin i specijalitete nacionalne kuhinja na obroncima planine Durmitor. Nadam se da vam neće smetati, ali i ja ću biti pomalo lokalni patriota, pa ću poželjeti vašim čitaocima, kada dođu u Crnu Goru da posjete njenu staru prijestonicu, moj rodni grad – Cetinje, smješten u podnožju Lovćena. Priča o gradu-muzeju, vjekovnoj prijestonici Crne Gore i porijeklu njene duhovnosti i državnosti traje više od pola milenijuma, grada koji, kako svojom kulturnom baštinom, tako i umjetničkim značajem, nadilazi nacionalne granice. Svaki kamen ovog malog grada ima svoju istorijsku priču ili legendu, a patina vekovima deponovana na zgradama Cetinja nosi poruke slobode iz prošlih vremena, čineći ga i velikim i poznatim. Dokaze o tome naći ćete u muzejima na Cetinju koji čuvaju dragocjena svjedočanstva o vjekovnim borbama svojih prkosnih i ponosnih građana za slobodu i uspon sopstvenog duha kroz pisanu riječ i kroz tradiciju.

2) Glavni razlozi i podsticaji za investitore da ulažu u Crnu Goru.

Crna Gora, kao mali i visoko otvoren ekonomski sistem, ima potencijal da se fleksibilno uklopi u globalne trendove u SDI (Direktne strane investicije), pa se kontinuirano zalaže za poboljšanje svog ukupnog investicionog okruženja u tom pogledu. Privlačenje stranih investicija jedan je od naših primarnih ciljeva, uzimajući u obzir njihov pozitivan efekat na dinamizku proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, osnivanjem novih preduzeća. Evo nekoliko razloga za investiranje u Crnu Goru – zbog političke, monetarne i makroekonomske stabilnosti; jednostavan START UP; liberalni ekonomski režim spoljne trgovine; povoljna poreska politika; međunarodni računovodstveni standardi; rast ekonomskih sloboda i, prije svega odličan geografski položaj i klimatski uslovi koji našu zemlju čine rijetkim draguljem u ovom dijelu Evrope.

PREVOD: FOS MEDIA

Izvor: The Global Millionaire

Avatar

Portal Berane

Pročitajte još