Maslovarić: Pravilna ishrana i fizička aktivnost ključ zdravog života

 Maslovarić: Pravilna ishrana i fizička aktivnost ključ zdravog života

Današnji životni tempo diktiraju društvene mreže, koje u prvi plan izbacuju ideju o savršenom ljudskom tijelu, nerijetko reklamirajući neke od brzih dijeta u koje se kunu holivudske zvijezde. U moru kontradiktornih informacija o ishrani i zdravom stilu života mnogi se izgube i upadnu u začarani krug dijeta od kojih ima više štete nego koristi. Da razriješimo nedoumice obratili smo se specijalisti strukovnom nutricionisti-dijetetičaru Danijeli Maslovarić,  Beranki koja svoju karijeru gradi u Beogradu u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta Srbije „Dr Vukan Čupić“.

„Za zdravu populaciju, odnosno osobe koje žele da promijene način ishrane, kao i za osobe za zdravstvenim problemima sastavlja se individualni plan ishrane. Kalorijski unos se računa na osnovu uzrasta, pola, već pomenutih antropometrijskih podataka i fizičke aktivnosti, tako da pacijent dobije sve potrebne informacije od nutricioniste-dijetetičara“, kaže Danijela.

Ilustracija

„Naravno da ne postoji čarobni štapić, koji će nagomilane kilograme istopiti za desetak dana. To je dugotrajan proces  koji pored principa pravilne ishrane uključuje i određeni stepen fizičke aktivnosti. Jedno bez drugoga ne ide. Sve brze dijete iz časopisa  i preporučene od nestručnih lica mogu biti i najčešće jesu pogubne za ljudsko zdravlje, mogu dugotrajno da ga ugroze a izgubljeni kilogrami se brzo vraćaju“, dodaje Maslovarić.

Pri bolnicama i Domovima zdravlja  postoje nutricionisti-dijetetičari kojima se, kako kaže, možete obratiti za stručnu pomoć, o trošku zdravstvenog osiguranja, što znači da vam za to nije potreban novac.

„Često nam postavljaju pitanja, koja dijeta je dobra, govore da su čuli da se nekom dijetom najbrže izgube kilogrami za kratko vrijeme, za bilo kakve nedoumice  vezane za pravilnu ishranu najbolje je obratiti se stručnjaku“, kategorična je Maslovarić.

Zdrav jutarnji obrok , osnov je dobro isplanirane ishrane. Budući da je riječ o najvažnijem obroku, neophodno je da obiluje zdravim namirnicama.

„Zdrav doručak podrazumijeva pravilan unos proteina, masti i složenih ugljenih hidrata, bez chia i drugih sjemenki koje nisu sa našeg podneblja, a kupuju se iz pomodarstva. Smatram, kao neko ko se ozbiljno školovao za ovu oblast, da su namirnice koje se kod nas proizvode i gaje sasvim dobrog kvaliteta i sastava. Primjer kvalitetnog  doručka su dva barena ili pečena jajeta, na malo ulja, parče mladog ili polumasnog kravljeg sira, dva tanka parčeta hljeba od punog zrna žita i porcija sezonske salate“, naglašava ona.

Maslovarić dodaje da je za uravnoteženu ishranu, bez oscilacija u nivou šećera u krvi, neophodno da imamo redovne obroke, bez preskakanja.

„Ukoliko preskočimo doručak ili večeru, organizam počinje da se „buni“, jer misli da neće dobiti hranu i pravi zalihe koje se talože u masno tkivo i tako se gojimo. Večera treba da bude dva sata prije odlaska na spavanje , ne mora da bude obilna, ali je nikako ne treba preskakati. Užine mogu biti voćne, ponekad može u obzir doći i sutlijaš, griz, kuvano žito, spremljeni sa mlijekom niskog procenta masti i zaslađeno medom“, dodaje Maslovarić.

Zdrav ručak, po riječima naše sagovornice, treba početi sa supom ili potažom od povrća, bez mesa i tjestenina sa biljnim začinima, zatim ide salata, meso i neko bareno povrće i jedno parče hljeba.

„Moram da naglasim da doručak zadovoljava 35-40% dnevnih energetskih potreba, ručak 25-30%, večera 20-25%, užine5-10% ukupnih dnevnih energetskih potreba“, kaže Maslovarić.

Uskoro počinje sezona praznika , vrijeme kada trpeza bude bogatija nego inače i kada je  teško odoljeti izazovima. Pretjerivanje je česta pojava u ovo doba godine, ističe naša sagovornica.

„Htjeli bi da od svega probate ponešto, pa dođe do prejedanja i nastaju muke, osjećamo se tromo, usporeni smo a neki završe i u bolnici. Savjet je da budemo umjereni i u hrani i u piću, koliko god nam to teško palo. Kada prođu praznici preporuka je da se vratimo zdravim navikama“, savjetuje Maslovarić.

Iako daje savjete odraslima, ona ističe da je njena specijalnost rad sa djecom.

„Bavim se ishranom svih populacija, ali je ishrana djece moja uža specijalnost. Sastavljam dijete za djecu oboljelu od rijetkih bolesti, u dogovoru sa specijalistima pedijatrije i subspecijalistima ishrane i to na osnovu dijagnoze, antropometrijskih podataka, tjelesne mase, visine i indeksa tjelesne mase, uzrasta i pola“, kaže Maslovarić.

Za ishranu zdrave djece se preporučuje unos svih grupa namirnica, unos koncentrovanih šećera i grickalica treba ograničiti. Pet obroka, tri glavna i dvije užine je to što je djetetu potrebno.

 „Neka to budu visokovrijedni proteini-meso, jaja, riba, mlijeko i mlečni proizvodi, zatim pasulj, grašak, sočivo itd. Složeni ugljeni hidrati kao što su integralni pirinač, žitarice i proizvodi od punog zrna, kao i zdrave masti- maslac, puter, hladno cijeđena ulja, koja se ne koriste za termičku obradu.“

Maslovarić dodaje da kada je u pitanju ishrana djece koja se bave nekim sportom , ishrana se planira u zavisnosti od toga koji sport je u pitanju. Naglašava da je za takav plan neophodna konsultacija ljekara, subspecijaliste ishrane djece.

Uprkos ustaljenom vjerovanju, zaključuje Maslovarić, zdrava ishrana ne mora da bude skupa i može se bazirati na hrani koju već jedemo i u kojoj uživamo. Ključ je, kao i u svemu, u balansu i umjerenosti, a fizička aktivnost može samo da doprinese boljem zdravlju i ukupnom rezultatu.

Avatar

Violeta Jašović

Pročitajte još