Dr Musić: Jedan od prioriteta današnjice sačuvati mentalno zdravlje

 Dr Musić: Jedan od prioriteta današnjice sačuvati mentalno zdravlje

Širenje novog koronavirusa ne predstavlja samo zdravstvenu krizu. Ljudi su  zabrinuti  kako će se nositi sa karantinom, izolacijom, neizvjesnošću, izgubljenim prihodima, djecom, kako zaštititi starije . U situaciji u kojoj nemamo kontrolu nad svakodnevnim događajima, kada su uobičajene aktivnosti promijenjene i fizički smo distancirani od najbližih prijatelja i rodbine, kad sa nestrpljenjem očekujemo izvještaje IJZ, sve više je onih kojima je stručna pomoć potrebna.Sa psihijatrom u Centru za mentalno zdravlje beranskog Doma zdravlja, dr Damirom Musićem razgovarali smo o tome kako aktuelna situacija utiče na mentalno zdravlje građana.

„Epidemija Covid-19 može izazvati snažne stresogene reakcije koje svojim intenzitetom mogu biti preplavljujuće za odrasle osobe i djecu. Upravo, primjereno nošenje sa stresogenim okolnostima može ojačati pojedinca, a posredno i cijelu zajednicu. Svaki pojedinac drugačije reaguje na stresnu situaciju, ljudi koji mogu razviti izraženije reakcije na izloženost stresu su  hronični bolesnici, ljudi starije životne dobi  koji pripadaju rizičnoj grupi , djeca i adolescenti,  osobe koje učestvuju u radu sa oboljelima od COVID-19, poput ljekara i drugog medicinskog osoblja, kao i osobe koje boluju od duševnih poremećaja uključujući i bolesti zavisnosti“, prenosi nam zaključke SZO dr Musić.

Foto: Dom zdravlja

„U Centru za mentalno zdravlje beranskog Doma zdravlja od početka epidemijske krize principi rada ostali su uglavnom nepromijenjeni, bez značajnijih restrikcija realizuju se uobičajene aktivnosti koje omogućuju laku dostupnost, sveobuhvatnost programa koji podrazumijevaju primjenu prevetivnih, dijagnostičkih i terapijskih metoda i što je najvažnije, kontinuitet u cilju prevencije recidiva i hronifikacije pojedinih poremećaja. Ipak novonastale okolnosti ometaju redovan rad službe“, kaže dr Musić.

Prema riječima dr Musica, broj pacijenata se neznatno smanjio, jer stariji pacijenti ređe dolaze, vjerovatno se plašeći da traže pomoć zbog straha od infekcije.

„ Pacijenti sa mentalnim tegobama uglavnom ističu blago pogoršanje od kako je počela pandemija, a razlog za to je što su ometene njihove svakodnevne rutine zbog kojih su se i osjećali dobro i sigurno. Za one koji već imaju probleme u mentalnom funkcionisanju, emocionalni stres kao posledica epidemiološkog uticaja može dovesti do pogoršanja njihovog stanja. Produženim trajanjem epidemije sa pravom možemo očekivati pogoršanje problematike mentalnog zdravlja“, naglašava dr Musić.

Ukoliko je stepen stresa i zabrinutosti toliki da ometa svakodnevno funkcionisanje nekoliko dana za redom doktor preporučuje da se pacijenti jave izabranom doktoru,koji će procijeniti i preporučiti intervenciju nekog od zaposlenih u Centru za mentalno zdravlje. Mnogi stanje anksioznosti ili depresije pripisuju stanju sa kojim se mogu nositi, što nije preporučljivo.

 Interesovalo nas je koje su moguće neposredne reakcije na izlaganje psihološkoj traumi.

„ Kod većine ljudi je neposredna stresna reakcija normalna reakcija na abnormalnu situaciju. Kao što smo već rekli manifestuje se strahom, zabrinutošću za vlastito i zdravlje bližnjih , zatim epizodama uznemirenosti, poremećajem ishrane, smetnjama i teškoćama spavanja, teškoćama u koncentraciji, pogoršanjem hroničnih zdravstvenih problema, povećanim unosom alkohola,cigareta, psihoaktivnih supstanci . Gotovo svako nakon izlaganja traumatskom događaju iskusi neku od navedenih reakcija“, odgovara dr Musić.

„Neki ljudi imaju slabiju, a neki jaču reakciju na izlaganje stresu. Upravo zato većini ljudi nije potrebna stručna pomoć i oni se uspješno vraćaju u ravnotežu u relativno kratkom periodu“, objašnjava on, „ali ima i onih kojima je psihološka prva pomoć neophodna“.

Psihološka prva pomoć je važna jer se ljudi dugoročno bolje osjećaju kada su sigurni i povezani sa drugim ljudima, smireni i puni nade sa osjećajem da mogu samostalno brinuti o svojim potrebama.

„ Ppp je nespecifična psihološka i socijalna podrška usmjerena na praktične oblike pomoći. Ona pomaže svima koji su u kriznoj situaciji i pod stresom, pogotovo odmah nakon traumatskog događaja. Ppp ne pružaju isključivo stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja, već i članovi porodice , nastavnici, radnici hitnih službi“, naglašava dr Musić.

Kao još jedan, ništa manje važan,  vid pomoći u situaciji kakva je ova dr Musić navodi i samopomoć.

„Svako od nas ima u sebi psihološke odbrambene mehanizme i mehanizme suočavanja koji nam pomažu da se nosimo sa životnim izazovima“, objašnjava dr Musić

Sve, od vježbanja do meditacije, čitanja knjige, gledanje filma, kuvanja, može biti dio samopomoći. To  su aktivnosti koje nam pomažu da se oslonimo, brinemo o sebi  njegujemo naše potrebe i ostanemo mentalno zdravi u ovim teškim vremenima.

Avatar

Violeta Jašović

Pročitajte još